Muzika u automobilu – gradska vožnja vs duga putovanja
Pažnja je veoma važan segment vožnje. Mnogi veruju da je muzika razlog zbog kog uspevamo da budemo fokusirani na put, skoncentrisani i dovoljno opušteni za bržu vožnju automobila i duži put. Ono što je glavni problem, posebno za duga putovanja, jeste upravo održavanje pažnje i koncentracije. Muzika u kolima igra veliku ulogu u tome. Reklo bi se da je nekada bitnije odabrati pesmu koja će nas podići i držati budnim, a nekada je to pesma koja treba da nas smiri, privikne na ritam vožnje i okolnosti, i maksimalno smanji angažovanost i razmišljanje o samoj muzici dok vozimo. Doduše, pošto pominjemo Srbiju u kojoj najčešće vozimo stara pokvarena vozila, buka motora automobila najčešće menja svaku vrstu muzike, zato, pre nego dođete u priliku da uopšte čujete muziku nije loše dati stari pokvareni automobil na otkup polovnih automobila, i obezbediti sebi šansu da uopšte čujete muziku i procenite kako reagujete tokom vožnje.
Bilo kako bilo, vožnja automobila je ozbiljna stvar, pa pogledajte šta kažu naučnici, kakva je muzika u kolima je dobra, i da li je uopšte poželjno slušati muziku i voziti?
Naučna strana „problema“ muzike u automobilima
Postoje brojna naučna istraživanja koja su se bavila time kako muzika utiče na vožnju u kolima i da li postoje značajnije razlike u našem ponašanju tokom vožnje i koncentraciji, u zavisnosti od vrste muzike, njenog tempa i melodije. Iako volimo da verujemo da je upravo muzika ta koja nas održava svežim kada su u pitanju duga putovanja, slobodno se može reći da ne postoje gotovo nikakvi dokazi za ovo. Baš naprotiv.
Neko bi rekao da je isključivo jaka i brza muzika, kao što bi bio neki jači rock zvuk, moderni tehno ili brži house, dobra za automobil jer Vas drži svežim i budnim, i to može biti istina ako već dugo sedite za volanom a počinjete da osećate umor. Međutim, dokazano je da upravo brza i jaka muzika podižu nivo krvnog pritiska, utiču na blagu razdraženost i smanjuju fokus na događanje u saobraćaju, posebno u gradskom saobraćaju sa dosta dinamičnijim dešavanjima, a usled želje da se posvetite pesmi i otpevate refren. Bićete budni, to je veoma moguće, ali po koju cenu? Slabijeg gledanja u retrovizor, naglog kočenja i ne posmatranja svih učesnika u saobraćaju?
Opet rečeno, ne postoje dokazi i tome da je muzika upravo ta koja bi nas držala budnima kada počnete da osećate umor, pa čak i otvaranje prozora ne mora ništa značajno da promeni. U takvom slučaju, naučnici gotovo uvek naglašavaju da je najbolje isključiti se sa puta na kratko, odremati, pojesti nešto i popiti malo kafe.
Mladi vozači skloniji da prave greške u gradskoj vožnji uz omiljene pesme
Ipak, kako onda može da se tvrdi da je muzika ta koja čini da se prave greške u saobraćaju dok sedimo za volanom i upravljamo automobilom? Delimičan odgovor pruža istraživanje iz 2013. godine, gde su naučnici sproveli epskeriment tokom kog su najmlađi vozači, prosečne starosti oko 17. godina, vozili automobile uz prisustvo instruktora i posmatrača na tri različita načina:
-
Pušta se omiljena muzika vozača;
-
Istraživači puštaju „sigurnu muziku za vožnju“ koju su oni odabrali;
-
Nema muzike uopšte u vozilu.
Rezultati su pokazali prosto i jednostavno sledeće: vozači iz prve kategorije, koji su odabrali svoju omiljenu muziku, najčešće brži zvuk poput modernih tehno / house pesama, su bili najlošiji u vožnji od sve tri pomenute kategorije tj. pravili su najveći broj grešaka tokom vožnje i u saobraćaju uopšte; sledeća kategorija prema lošem uspehu je bila treća tj. vozači koji su vozili automobil bez ikakve muzike; dok su najbolje rezultate u vožnjii pokazali vozači koji su u pozadini mogli da čuju muziku odabranu od strane naučnika.
Iako se ovakvi rezultati ne mogu posmatrati izolovano, i govore o sposobnostima i ponašanju mladih, neiskusnih vozača, reklo bi se da pokazuju prilično jasnu pravilnost: Muzika je dobra za vožnju, ali ne baš svaka vrsta muzike ili pesma!
Razlika između gradske vožnje i dugih putovanja
Prethodno istraživanje nije pružilo odgovor na to kako će se vozači ponašati prilikom duge, monotone vožnje na autoputu, na praznoj magistrali i sličnim okolnostima. Međutim, time su se bavila druga istraživanja, koja su za eksperimentalnu situaciju uzela vozače, kojima je rečeno da voze iza jednog automobila, na monotonom putu pola sata. Razlika je napravljena u tome što su jedni vozili bez ikakve muzike, dok su drugi vozili automobil uz muziku.
Gle čuda, mnogo bolje rezultate su pokazali vozači koji su vozili automobil iza drugog vozila, uz muziku, čime je potvrđena ideja o tome da je čoveku potrebna i obično poželjna manja doza ometanja, kako bi svoja čula i koncentraciju uputio na trenutni predmet radnje – u ovom slučaju, vožnju iza drugih vozila.
I šta sad, kakva je muzika dobra za automobil?
Oslanjajući se na rezultate prethodnog istraživanja o gradskoj vožnji uz muziku, i narednog istraživanja o dugim distancama i monotonoj vožnji potpuno je jasno da je muzika poželjna, ali prava kombinacija pesama i ritmova, pa je čak bolje slušati muziku koja Vam nije omiljena. Verujemo da neće biti teško izabrati muziku koja vam nije omiljena. Ipak kako odrediti koja bi vrsta muzike bila najbolja je teško reći, pa bilo da Vam je omiljena vrsta muzike rock, pop, house, tehno, rep ili metal, ključ je u tome da optimizujete svoju vožnju!
Najbolji mogući savet bi bio da pripremite sami sopstveni dugački mix za vožnju, koji bi imao dovoljno prelaza u ritmovima i osvežavao monotoniju, a koji bi se sam vrteo, jer je takođe dokazano da menjanje CD-a, pretraga pesama ili menjanje radio stanica zapravo može uticati na Vašu koncentraciju i posmatranje puta pred sobom. Ako ikada i osetite umor, nemojte pojačavati muziku i pokušavati da „otresete“ taj osećaj, već zaustavite automobil, stanite pokraj puta, dajte priliku sebi da se odmorite, baš kao i vaše vozilo.